Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Izveštaj sa suđenja u predmetu "škorpioni", 10. april 2007. Beograd


Presuda "škorpionima"

Pred Većem za ratne zločine u Beogradu 10. aprila presuđeno je petorici pripadnika formacije „Škorpioni“ za ubistvo šesetorice Muslimana u Trnovu u BiH 1995. Dvojica pripadnika „Škorpiona“ osuđena su za ratne zločine na 20 godina zatvora, jedan na 13, a četvrti na pet godina. Komandant jedinice Slobodan Medić, kao i Branislav Medić, osuđeni su na maksimalnih 20 godina zatvora. Pero Petrašević, koji je priznao zločin, dobio je 13 godina, dok je Aleksandar Medić osuđen na pet godina. Ukupno su osuđeni na 58 godina. Aleksandar Vukov je oslobođen, jer prema odluci sudskog veća nije bilo dokaza da je sa umišljajem izvršio zločin.
Oni su hladnokrvno streljali šest srebreničkih Muslimana od kojih su polovina bili maloletnici. Svima su ruke bile vezane na leđima. Optuženi Petrašević koji je jedini priznao zločin rekao je da se "najdublje kaje" i tražio pravednu presudu.
Predsedavajuća sudskog veća Gordana Božilović-Petrović je obrazložila. Ona je rekla da sud nije pouzdano utvrdio ni da je Slobodan Medić dobio naredbu od N. N. lica iz Vojske Republike Srpske da ubije šest civila.
Božilović-Petrović je iznela da je jedinica „Škorpioni“ paravojna formacija jer je, iako je imala svoju vojnu poštu, bila podređena Vukovarskom korpusu u Republici Srpskoj Krajini, a RSK je bila samoproglašena i međunarodno nepriznata država. Pripadnici te jedinice primali su platu od naftne industrije RSK, rekla je.
Priča o tom zločinu otvorena je neposredno pred desetogodišnjicu genocida u Srebrenici, u leto 2005. kada je na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim tribunalom emitovan snimak egzekucije koji su načinili pripadnici te jedinice.
Suđenje je počelo 20. novembra 2005. a tokom dokaznog postupka saslušan je 21 svedok.
Specijalni tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević nije zadovoljan presudom, ali je zadovoljan "efikasnošću postupka", navodeći da nije lako doći do presude za takav ratni zločin.
On očekuje da će i porodice žrtava biti delimično zadovoljne presudom i ističe da Tužilaštvo nije zadovoljno presudama za Aleksandra Medića, koji je osuđen na pet godina zatvora, i Aleksandra Vukova, koji je oslobođen.
Prema Vukčevićevim rečima, slučaj nije završen i postoje tri osobe koje su osumnjičene za zločin u Trnovu. Jedna od njih je Milorad Momić, koji se nalazi u inostranstvu.
Pred polazak na ratište ovu jedinicu je blagoslovio pop Gavrilo iz manastira SPC blizu Šida. Njegov čin su crkveni velikodostojnici opravdali.
RTV B92 je uveče 10. aprila po treći put prikazala amaterski film o streljanju nevinih ljudi. Film koji su snimili sami „škorpioni“ je sudu predao beogradski Fond za humanitarno pravo. O filmu su svedočili pripadnici jedinice „Škorpioni“ i očevidac zločina.
U filmu je jasno pokazan razlog formiranja jedinice Škorpioni, način na koji je finansirana ta jedinica, veza sa Srbijom i tadašnjim režimom u Srbiji i činjenice da su neki pripadnici komandnog kadra te jedinice iz rata izašli kao bogati ljudi.
Članovi sudskog veća su bili Gordana Božilović Petrović, predsednica veća, Vesko Krstajić i Vinka Beraha Nikitović.
Aleksandru Mediću i Aleksandru Vukovu ukinut je pritvor, dok je pritvor produžen Slobodanu Mediću, Peri Petraševiću i Branislavu Mediću.
Sudsko veće je objasnilo da je rat u Bosni bio građanski rat (ovim se poriče činjenica da je Srbija izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu i nije sprečila genocid, kao što je 27. februara ove godine utvrdio Međunarodni sud pravde), da je jedinica „Škorpioni“ paravojna formacija (ovim se želi prikriti odgovornost SR Jugoslavije u organizovanju zločina), da nema dokaza da se radi o 15. 16. ili 17. julu, kako piše u optužnici, te da nema dokaza da su ubijeni bošnjački civili bili iz Srebrenice. Utvrđeno je da su ubijeni muškarci ica bili civili, te da su trojica od njih bili maloletni.
Ovom presudom Veće za ratne zločine Specijalnog suda u Beogradu je nanelo bol i ponovo ponizilo porodice žrtava. Prisutnih 25 članova porodica su u Beogradu presudu primile mirno i dostojanstveno.

T. K. i M. U.