Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...

Žene u crnom – 30 godina otpora

9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.

Pročitajte više...

Pamtimo!

6. april 1992. - 6. april 2018.

Žene u crnom će 6. aprila od 12:00 - 13:00 u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, održaće stajanje u crnini i ćutanju 26 godina od početka rata u Bosni i Hercegovini.
Pamtimo stradanja ljudi u Sarajevu i u celoj Bosni i Hercegovini, ubijanje ljudi u mestima života... Izražavamo solidarnost i saosećanje sa žrtvama, poštovanje i pijetet prema žrtvama. Nećemo prestati da tražimo odgovornost za zločine počinjene u BiH.

Rat u Bosni i Hercegovini je najveći na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata. Ubijeno je preko 97.000 ljudi, 2.2 miliona građana je moralo da napusti svoje domove, 20.000 hiljada žena je silovano, većim delom Bošnjakinja. Posledice rata su i danas sveprisutne.

U ratu u BiH su počinjena su masovna ubistva civila, etničko čišćenje i brutalno razaranje gradova, pre svega Sarajeva. Ovaj grad je Vojska Republike Srpske 1425 dana držala u blokadi. Tokom opsade počinjena su mnoga fašistička zlodela.

Planirana i organizovana masovna ubistva civila Bošnjaka/kinja u Prijedoru, Zvorniku, Višegradu, Bratuncu, Foči, Vlasenici i drugim mestima širom Bosne i Hercegovine kulminirala su u julu 1995. genocidom u Srebrenici.

Keraterm, Omarska, Trnopolje, Čelebići, Luka, Dretelj, Manjača, Heliodrom… samo su neka od bezbrojnih mesta na kojima su mučeni i ubijani civili i zarobljenici.

Zločini u BiH su dobila svoju pravnu kvalifikaciju kroz brojne presude najviših međunarodnih krivično-pravnih tela - Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Međutim, to je daleko od zadovoljavanja pravde za žrtve.

I pored brojnih dokaza, presuda i nedvosmisleno utvrđene istine o zločinima tokom rata, aktuelne političke elite u region nastavljaju da negiraju počinjene zločine, već i glorifikuju počinioce zločina. Ovo se naročito odnosi na vlasti entiteta Republike Srpske i Republike Srbije.

Zahtevamo od vlasti Republike Srbije da prestanu da destabilizuju Bosnu i Hercegovinu, u sadejstvu sa Miloradom Dodikom. Zahtevamo od vlasti Republike Srbije, na čelu sa Aleksandrom Vučićem da prihvate presude najviših međunarodnih pravnih instanci, kao i stavove drugih međunarodnih tela i da deluju u skladu sa njima. Podsećamo da su mnogi predstavnici današnje vlasti u Srbiji, na čelu sa Aleksandrom Vučićem aktivno učestvovali i bili deo politike koja je inpisrisala i podržavala zločine i dovela do genocida na prostorima Bosne i Hercegovine. Ova činjenica ukazuje da oni imaju ne samo moralnu odgovornost, kao predstavnici države koja, kako se u presudi MSP kaže "nije sprečila genocid", već i ličnu odgovornost i dužnost da deluju u skladu sa sudski utvrđenim činjenicama o ratu u Bosni i Hercegovini, kao i na otklanjanju posledica rata.

PAMTIMO!

Beograd, 5. april 2018.